PRIVOLA-I-POTREBAN-OPREZ-PRI-KORIŠTENJU-feralis-rijeka

PRIVOLA – najčešći propusti zbog kojih nije važeća

Privola je samo jedan od šest načina zakonite obrade osobnih podatka i prije nego se odluči koristiti kao osnova za obradu osobnih podataka potrebno je provjeriti da li postoji zakonitost obrade u nekim od preostalih načina a posebice provjeriti:

  • DA LI POSTOJI ZAKONITA OSNOVA ZA OBRADU OSOBNIH PODATAKA U PRAVNOJ NORMI

    Primjer: prilikom zapošljavanja nije potrebno koristiti privolu za obradu osobnih podataka radnika radi realizacije radnog odnosa i vođenja dosjea radnika jer voditelja obrade na isto već obvezuje pravna norma (Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima). Korištenjem privole u takvom slučaju, voditelj obrade izložio bi se povredi Opće uredbe o zaštiti podataka.

  • DA LI POSTOJI ZAKONITA OSNOVA OBRADE RADI IZVRŠAVANJA UGOVORA (PRUŽANJA USLUGE) ILI KAKO BI SE NA ZAHTJEV ISPITANIKA PODUZELE RADNJE PRIJE SKLAPANJA UGOVORA (PRUŽANJA USLUGA)

Primjer: prilikom natječaja za stipendiranje učenika prikupljaju se osobni podaci u svrhu provođenja natječaja. Privola za obradu osobnih podataka nije potrebna jer se podaci prikupljaju i obrađuju kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika (njihova prijava) prije sklapanja ugovora. Nakon što se s izabranim kandidatima sklopi ugovor o stipendiranju, za daljnju obradu njihovih osobnih podataka u svrhu realizacije predmetnog ugovora, također nije potrebna privola jer se osobni podaci u tom slučaju obrađuju radi izvršenja samog ugovora.


S korištenjem privole kao osnove za obradu osobnih podataka valja biti vrlo oprezan jer se s istom lako i nehotično dovede do kršenje samih odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) a uz to privola ima čitav niz elemenata propisanih Smjernicama Radne Skupine za zaštitu podataka iz članka 29 kojima ista mora udovoljiti da bi bila važeća a što nije niti malo jednostavno postići.

Tako, primjerice, prikupljanje privole za slučaj gdje je obrada nužna za izvršenje ugovora (usluge) smatra se da nije dobrovoljna dana jer ispitanik u tom slučaju nije imao istinski izbor i kontrolu nad davanjem privole i stoga je nevažeća.

Primjer: Dolazite u auto-kuću zatražiti ponudu radi kupnje vozila. Kako bi vam dostavili ponudu auto-kuća traži vas e-mail i/ili drugi kontakt te pri tome traži privolu radi prikupljanje i obrade vašeg e-maila ili drugog podataka u tu svrhu. Takva privola je nevažeća jer je prikupljanje e-mail adrese ili drugog kontakt podatka – nužno kako bi se izvršila usluga.

Međutim, osim što je takva privola nevažeća, njenim prikupljanjem dolazi i do same povrede Opće uredbe o zaštiti podataka i odredbi vezanih uz uvjeti privole jer je izvršenje usluge uvjetovano privolom koja nije nužna za izvršenje usluge.


Stoga, kako ne bi došlo do povrede osobnih podataka i kršenja GDPR a s time i do izlaganja mogućim kaznama, prilikom utvrđivanja osnove za korištenje privole valja imati na umu:

  • Kad god voditelj obrade spaja zahtjev za privolu s izvršenjem ugovora, ispitanik koji ne želi dostaviti svoje osobne podatke izlaže se riziku da se istom uskrate usluge i samim time privola je nevažeća.
  • Kad je samo pružanje usluge (izvršenje ugovora) uvjetovano privolom koja nije nužna za izvršenje usluge (npr. kao u prednje navedenim slučajevima gdje zakonitost obrade već proizlazi iz pravne norme ili zato jer je obrada nužna radi izvršenja usluge (ugovora) ili kako bi se poduzela radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora), dolazi i do same povrede Opće uredbe o zaštiti osobnih podatka (GDPR).

IB