ZAKONITE OSNOVE ZA OBRADU OSOBNIH PODATAKA
Općom Uredbom u članku 6. propisane su zakonite osnove obrade osobnih podataka. Podaci se mogu obrađivati kada postoji jedna od sljedećih osnova:
1. Privola
Ispitanik je dao privolu za obradu podataka u jednu ili više posebnih svrha.
2. Ugovor/usluga
Obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
3. Pravne obaveze
Obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade.
4. Zaštita ključnih interesa ispitanika
Obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe.
5. Javni interes i službene ovlasti
Obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade.
6. Legitimni interes
Obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
JAVNI INTERES / SLUŽBENE OVLASTI
„Obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade“
Propisana je pravna osnova za slučajeve u kojima je obrada potrebna za izvršavanje zadatka koji se provodi zbog javnog interesa ili pri izvršavanju javne ovlasti koju ima voditelj obrade ili treća stranka kojoj se podaci otkrivaju.
Ovom osnovom su obuhvaćene dvije situacije koje su važne za javni i privatni sektor.
- Prvo, obuhvaća situacije u kojima voditelj obrade ima javnu ovlast ili zadatak koji se provodi zbog javnog interesa (ali ne nužno i zakonsku obvezu obrade podataka) i obrada nije nužna za ostvarivanje te ovlasti ili izvršavanje zadaće.
Na primjer, porezno tijelo može prikupljati i obrađivati poreznu prijavu osobe kako bi utvrdilo i provjerilo iznos poreza koji se mora platiti. Ili službeno udruženje, kao što je odvjetnička komora ili liječnička komora, s javnim ovlastima može provoditi stegovne postupke protiv nekih članova. Još bi jedan primjer bilo tijelo lokalne vlasti, kao što je općinsko tijelo kojem je povjerena zadaća pružanja usluge knjižnice, škole ili lokalnog bazena.
- Drugo, obuhvaćene su situacije kada voditelj obrade nema javnu ovlast, ali treća stranka koja ima te ovlasti od njega traži otkrivanje podataka. Na primjer, službenik javnog tijela nadležnog za istraživanje zločina može zatražiti od voditelja obrade da surađuje u tekućoj istrazi, a ne narediti da postupi u skladu s posebnim nalogom za suradnju.
Mogu također, biti obuhvaćene situacije u kojima se proaktivno otkrivaju podaci trećoj stranci koja ima takve javne ovlasti. To može biti slučaj, primjerice, kada se primijeti da je počinjeno kazneno djelo te se podatke dostavi nadležnim tijelima za provedbu zakona na vlastitu inicijativu.
Međutim, obrada mora biti „potrebna za izvršavanje zadatka koji se provodi zbog javnog interesa”. U protivnom, voditelj obrade ili treća stranka kojoj se otkrivaju podaci moraju imati javne ovlasti i obrada podataka mora biti nužna za izvršavanje te ovlasti.
Važno je naglasiti da je ta javna ovlast ili javna zadaća propisana u pravu Unije, zakonima ili drugim propisima.
Svrha obrade određuje se tom pravnom osnovom ili, u pogledu obrade, mora biti nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili izvršavanje službene ovlasti voditelja obrade. Ta pravna osnova može sadržavati posebne odredbe kako bi se prilagodila primjena pravila Opće Uredbe, među ostalim opće uvjete kojima se uređuje zakonitost obrade od strane voditelja obrade, vrste podataka koji su predmet obrade, dotične ispitanike, subjekte kojima se osobni podaci mogu otkriti i svrhe u koje se podaci mogu otkriti, ograničavanje svrhe, razdoblje pohrane te aktivnosti obrade i postupke obrade, uključujući mjere za osiguravanje zakonite i poštene obrade, kao i za druge posebne situacije obrade, mora se ostvariti cilj od javnog interesa te ono mora biti razmjerno zakonitom cilju koji se želi postići.
