Ususret godišnjim financijskim izvješćima
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici objavljuju godišnje financijske izvještaje na svojim internetskim stranicama najkasnije u roku od osam dana od dana njihove predaje. Nerijetko se u takvim izvještajima nađu i osobni podaci građana, kao što je to primjerice kod obveznog popisa sporova koje ta organizacija vodi. No, da li za to ima valjane osnove?
Financijski izvještaj proračunskih korisnika državnog proračuna za proračunsku godinu sastoji od Bilance, Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaja o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Bilješki. Obvezne bilješke uz Bilancu su popis ugovornih odnosa i slično koji ispunjenjem određenih uvjeta mogu postati obveza ili imovina te popis sudskih sporova u tijeku.
Popis sudskih sporova u tijeku obvezno sadrži sažeti opis prirode spora, procjenu financijskog učinka koji može proisteći iz sudskog spora kao obveza ili imovina te procijenjeno vrijeme odljeva ili priljeva sredstava.
Međutim, nije navedeno da popis sporova mora sadržavati ime i prezime osobe/osoba protiv kojih proračunski korisnik vodi spor već je propisano da popis treba sadržavati sažeti opis prirode spora, procjenu financijskog učinka koji može proisteći iz sudskog spora kao obveza ili imovina te procijenjeno vrijeme odljeva ili priljeva sredstava.
Slijedom navedenog postoji zakonita osnova za objavu na web stranicama dokumenta koji sadrži informacije o sporovima koje organizacija vodi, međutim ne postoji valjana osnova i zakonita svrha za objavu osobnih podataka fizičkih osoba s kojima ta organizacija vodi sudske sporove. Stoga takvom obradom dolazi do objave osobnih podataka bez zakonite osnove protivno normama Opće uredbe o zaštiti podataka.
Više: Rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka u svezi objave imena i prezimena osobe protiv koje organizacija koja je proračunski korisnik vodi pravni spor.
Što se može učiniti u slučaju kada dođe do takve povrede osobnih podataka?
Može se podnijeti Prigovor Agenciji za zaštitu podataka (AZOP). U skladu s Općom uredbom osoba imapravo ovlastiti neprofitno tijelo, organizaciju ili udruženje, koje je pravilno osnovano, u čijem se statutu navode ciljevi od javnog interesa te je aktivno u području zaštite prava i sloboda ispitanika s obzirom na zaštitu osobnih podataka, da podnesu pritužbu u njezino ime.
Centar Feralis u sklopu svog redovnog djelovanja podnosi pritužbe Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
Onda kada se utvrdi povreda osobnih podataka, svaka osoba koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog kršenja Opće uredbe ima pravo na naknadu od voditelja obrade ili izvršitelja obrade za pretrpljenu štetu pred nadležnim sudom.
Povezane teme:
Knjigovodstveni uredi & GDPR
Pravo na pristup informacija - slučaj Raiffeisen banke
Povezane usluge:
DPO - podrška službeniku za zaštitu podataka
