Često se javljaju pitanja i dvojbe vezano za obradu podatka od strane tijela javne vlasti te u kojoj količini smiju učiniti dostupnim informacije koje uključuju osobne podatke fizičkih osoba. Posebno je pitanje aktualno kada se govori o raspolaganju javnim sredstvima.
Pravo na pristup informacijama uređuje poseban zakon koji ističe da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je ista zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, a prije objave osobnih podataka potrebno je provesti test razmjernosti, odnosno utvrditi prevladava li pravo na zaštitu osobnih podataka ili javni interes za pristup informaciji. Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako postoje osnovane sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Međutim, informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
- S aspekta zaštite osobnih podataka bilo bi dopušteno u javnom interesu učiniti dostupnim informaciju, bez provođenja testa razmjernosti u odnosu na osobe kojima su isplaćena sredstva za pružanje određene usluge, temeljem ugovorene ili propisane obveze ili ako osoba ostvaruju pravo na određenu naknadu u sklopu obavljanja svoje gospodarske djelatnosti kao primjerice subvencije i poticaje, koji se isplaćuju poljoprivrednicima, obrtnicima i sl.
- U odnosu na činjenje javno dostupnim informacije koje u sebi sadrže osobne podatke, a odnose se prvenstveno na korisnike gradskog proračuna koji kao građani ili zaposlenici ostvaruju neko osobno pravo npr. zaposlenici tijela javne vlasti koji primaju plaću i druge dodatke na plaću, korisnici socijalnih naknada po raznim osnovama, primatelji stipendija i drugih pomoći, isplate po sudskim sporovima i drugo, AZOP smatra da je u svrhu transparentnosti trošenja sredstava iz proračuna dovoljno iste prikazivati u ukupno utrošenom/isplaćenom iznosu po pojedinim stavkama tijela javne vlasti.
Naime, svrsishodno je i potrebno osigurati uvid u cjelinu utrošenih sredstava koji predstavljaju rashod u pojedinom proračunskom razredu, podskupini, odjeljku i dr., primjerice ukupan iznos isplaćenih plaća, doprinosa, božićnica, stipendija, socijalne pomoći i sl. bez navođenja imena i prezimena svakog korisnika.
Tako primjerice navođenje imena svakog zaposlenika u javnom sektoru i sredstva koja su mu isplaćena po pojedinim stavkama za njegov rad više ne bi predstavlja nužnu informaciju kojoj je svrha transparentnost rada pojedinog tijela, već zadiranje u privatnost pojedinca, ističe AZOP u svojoj preporuci od 22/02/2019. godine.
