U kontekstu nedavnog događaja objave privatne snimke prepirke između građana i doktorice na javnoj površini, s obzirom na upite, potrebno je razjasniti da samo snimanje tog događaja nije automatizmom i predmet GDPR-a i povrede privatnosti. Snimanje građana na javnoj površini za privatne potrebe nije poslovna obrada a GDPR regulira obradu osobnih podataka isključivo u poslovne svrhe. Međutim, može se javiti i to pitanje u određenim okolnostima, a svakako se javlja u trenutku objave takve snimke od strane medijskih kuća.
Medijska kuća kao i svaki drugi voditelj obrade mora prikupljati i obrađivati osobne podatke u skladu s Općom uredbom a to znači da je prije svega treba imati zakoniti temelj za njihovo prikupljanje i obradu.
Takav zakonit temelj može biti na temelju a) privole osobe čiji se podaci obrađuju b) kada je obrada nužna za izvršavanje ugovora u kojem je osoba stranka ili kako bi se poduzele radnje na temelju zahtjeva te osobe prije sklapanja ugovora c) kada je obrada nužna radi poštovanja pravnih obaveza d) onda kada je obrada nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe e) kada je obrada nužna za izvršavanje zadaća od javnog interesa ii pri izvršavanju službene ovlasti te f) kada je obrada nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kad su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
Opća uredba još u svojoj uvodnoj izjavi jasno navodi da zaštita osobnih podataka nije apsolutno pravo već ga se mora razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti. Europska komisija i neovisno savjetodavno tijelo EU-a za zaštitu podataka i privatnosti EU-a naglašavaju nužnost utvrđivanja ravnoteže između temeljnog prava na zaštitu podataka i prava na privatnost u odnosu na slobodu izražavanja i informiranja, odnosno ravnoteže između suprotstavljenih interesa. Govoreći o medijskoj objavi privatne snimke građana posebno moramo uzeti u obzir činjenicu da Uredba prepušta državama članicama da zakonom usklađuju pravo na zaštitu osobnih podataka u skladu s Uredbom s pravom na slobodu izražavanja i informiranja, što uključuje obradu u novinarske svrhe.
Tako
Zakon o medijima predviđa da osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani. Također, zakon svojim odredbama predviđa da nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na informaciju.
Iako mediji ne smiju prijeći određene granice, osobito u pogledu zaštite ugleda i prava drugih, njihova je zadaća pružati – na način koji je sukladan njihovim obvezama i odgovornostima – informacije i ideje o svim predmetima javnog interesa. Ne samo da mediji imaju zadaću pružanja takvih informacija već ih javnost ima pravo primiti. U suprotnom mediji ne bi bili u mogućnosti obavljati svoju ulogu ‘javnog psa čuvara’, kako to navodi Europski sud za ljudska prava.
Objava snimljenog materijala od strane medija vs. građana
Bitno je imati na umu da mediji uživaju posebna prava i obveze u svezi s objavljivanjem sadržaja pa tako i kada su u pitanju snimke građana uzimajući u obzir javni interes.
Međutim, posljednjih nekoliko godina sve je više uobičajeno snimanje pametnim telefonima i reproduciranje takvih snimaka na raznim društvenim mrežama i od strane samih građana.
Snimanje i fotografiranje na javnom mjestu je dopušteno, pa tako i osobe koje se na tom javnom mjestu nađu u vrijeme kada se snima ili fotografira, iznimke su naravno moguće, primjerice, kada je istaknut znak zabrane fotografiranja ili snimanja.
Zaštitu osobnih podataka i privatnosti treba razmatrati u širem kontekstu i uzeti u obzir čitav niz elemenata u svakom konkretnom slučaju. Upravo zato teško možemo općenito i taksativno navoditi situacije povrede osobnih podataka.
U svakom slučaju kad god se smatra da je došlo do povrede osobnih podataka i prava koja proizlaze iz GDPR svatko ima pravo podnijeti pritužbu
Agenciji za zaštitu osobnih podataka te mogućnost da ostvari pravo na naknadu štete. Pritužba se može podnijeti i putem neprofitnog tijela, organizacije ili udruženja koje je aktivno u području zaštite prava i sloboda ispitanika s obzirom na zaštitu njegovih osobnih podataka te stoga
Centar Feralis možet kontaktirati za pomoć u tome.
Povezane teme:
