U eri digitalizacije, poslovanje i upravljanje sve više koriste prednosti tehnologije. Jedna od inovacija koja je ušla u svakodnevnu praksu je e-Oglasna ploča. Ovaj alat omogućava sudovima, općinskim, gradskim i županijskim uredima i drugim organizacijama da efikasno komuniciraju svoje odluke, obavijesti i zakonom propisane akte prema javnosti. Međutim, s ovim modernim rješenjem dolaze i specifični izazovi, osobito kad se radi o zaštiti osobnih podataka građana.
Tako je u lokalnoj upravi čest slučaj da se objavljuju razne obavijesti i akti koji sadrže imena i prezimena, adrese prebivališta, pa čak i osobne identifikacijske brojeve (OIB) građana. Posebice, kada se pismena ne mogu osobno dostaviti zbog nepoznate adrese ili odbijanja prijema, zaključuje se da je javna objava prikladan način dostave. Iako Zakon o općem upravnom postupku omogućuje takve objave putem e-oglasnih ploča kad su drugi oblici dostave neprikladni ili nemogući, važno je istaknuti da je ova praksa strogo regulirana zakonskim okvirima.
Primjerice, Obavijesti o prekršajima u prometu, koje pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave javno objavljuju, ne podliježu propisanim zahtjevima za osobnu dostavu niti definiraju rokove čije bi propuštanje imalo procesne posljedice za primatelja. U tom kontekstu zakonitost javne objave i obrade osobnih podataka na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) postavlja se kao ozbiljno pitanje. Ta praksa potencijalno stavlja u rizik pravo na zaštitu podataka, budući se osobni podaci objavljuju bez jasne pravne osnove, izlažući građane mogućim zloupotrebama i kršenjima njihovih prava.
Dodatna problematika nastaje kada se takve obavijesti i drugi akti, kao što su primjerice Rješenje o ovrsi komunalne naknade, ne uklone s e-oglasnih ploča unutar zakonom propisanog roka od 8 dana. Takva praksa rezultira obradom osobnih podataka bez valjane osnove predviđene Općom uredbom (GDPR), izlažući ih neopravdanoj dostupnosti i riziku od neovlaštenog korištenja.
U takvim situacijama građani mogu podnijeti prigovor nadzornom tijelu zbog obrade njihovih podataka i zatražiti odgovarajuću zaštitu. Ako se utvrdi povreda osobnih podataka, mogu također pokrenuti postupak za naknadu štete pred nadležnim sudom.
Ovo pravo na prigovor i pravni lijek pruža građanima priliku da aktivno djeluju u zaštiti svojih osobnih podataka te pozovu na odgovornost tijela koja nepravilno postupaju s njihovim podacima. Sve to stavlja dodatnu odgovornost na jedinice lokalne uprave i samouprave da pomno procijene zakonitu osnovu za objavu dokumenata koji sadrže osobne podatke građana, pažljivo prate trajanje tih objava i osiguraju njihovo pravovremeno uklanjanje kako bi se izbjegla potencijalna kršenja Opće uredbe i zaštitili podatke građana.
Zaključno, digitalizacija bez sumnje nudi brojne prednosti kada je riječ o efikasnosti i dostupnosti informacija. Međutim, ključno je osigurati zakonitost obrade podataka i primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera. Osim toga, postoji i imperativ za svakog pojedinca da samostalno vodi računa o svojim podacima, bez obzira na to tko ih obrađuje. Tako digitalna era postaje ne samo doba tehnološkog napretka, već i period kada je osviještenost o zaštiti podataka a time i privatnosti važnija nego ikad.
