PROMJENA ZAKONITOG TEMELJA ZA OBRADU PODATAKA

Općom uredbom o zaštiti podatak određeno je šest osnova zakonite obrade na koje se voditelj obrade može pozvati.

Odnosno,  radi lakšeg razumijevanja možemo zamisliti da imamo šest valjanih „razloga“ koje možemo koristiti da bi prikupljali i obrađivali osobne podatke. Prvi od tih „razloga“ bi bio zato što je netko na takvu obradu sam pristao (privola). Drugi razlog bi bio taj što nam je takva obrada potrebna da bi mogli sklopiti ugovor ili joj pružiti našu uslugu na njeno traženje  ili izvršiti ono što je ugovorom dogovoreno. Treći, kada moramo tražiti određene podatke jer to od nas zahtjeva neki zakon ili propis. Četvrti i peti razlog manje su vjerojatni u privatnom sektoru kojim se mi bavimo a to je radi zaštite ključnih interesa te ili druge osobe te radi zaštite javnih interesa i pri vršenju službene ovlasti. I šest razlog koji nam je svima dosta interesantan je radi zaštite naših legitimnih interesa.

Primjena jednog od tih „razloga“ za obradu mora biti određena prije nego što krenemo prikupljati i obrađivati podatke u neku od naših svrha.  Naime, o svrhama i valjanom temelju („razlogu“) obrade, potrebno je jasno informirati osobu čije podatke prikupljamo i obrađujemo i to pri samom prikupljanju njezinih podataka. I to je njezino osnovno pravo. Odnosno, prije prikupljanja osobnog podatka potrebno je  točno utvrditi na temelju koje zakonite osnove se taj podatak prikuplja i s time upoznati ispitanika. Pri tome je bitno imati na umu da se osnove za obradu ne mogu naknadno mijenjati bez da je s takvom obradom,  odnosno s novim valjanim „razlogom“ obrade ta osoba upoznata.

VAŽNO! OSNOVE ZAKONITOSTI OBRADE NE MOGU SE MIJENJATI BEZ ZNANJA ISPITANIKA

PRIMJER: Ne smatra se mogućim prebacivanje osnova za obradu  iz npr. privole na osnovu radi sklapanja ugovora.

Razlog je taj što se prilikom samog prikupljanja osobnog podatka osobu treba jasno informirati o svrsi i zakonitoj osnovi (“razlogu”) prikupljanja i obrade, a ovdje se osobu informiralo o privoli kao zakonitom temelju obrade. Osoba nema informaciju  da je taj podatak potreban radi sklapanja ili izvršenja ugovora/usluge koju je tražila i onda bi promjena  osnove značila da osoba nema potrebna saznanja o obradi svojih osobnih podataka  a što je njezino temeljno pravo.

Inače, kada imamo situaciju da je neka obrada mogla biti valjana radi sklapanja ili izvršenja ugovora/usluge privola nije važeća i stoga se na taj način onda voditelj obrade dovodi u situaciju da nema zakonitu privolu a niti se može pozvati da je vršio obradu na drugoj zakonitoj osnovi bez obzira što je tu drugu zakonitu osnovu imao. Privola predstavlja obradu osobnih podataka koja je vrlo zahtjevna za samog voditelja obrade kako bi udovoljilo svim potrebnim elementima da bi privola bila važeća  a uz to je uvijek potrebno moći i dokazati njezinu valjanost.

Zato je reporuka da se uvijek prije samog prikupljanja osobnog podatka i obavještavanja ispitanika o osnovi prikupljanja i obrade njegovog podatka, dobro razmisli o mogućim osnovama za obradu.