osobni-podatak-feralis-rijeka

Što su sve osobni podaci?

Osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi izravno ili neizravno uz pomoć korištenja identifikatora.

  Primjer identifikatora: identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca – pojednostavljeno, sve ono što u nekom kontekstu može dovesti do identifikacije točno određene osobe. Primjer osobnog podatka: ime i prezime, identifikacijski broj, slika, glas, adresa, broj telefona, IP adresa, povijest bolesti, popis najdraže literature ili pjesama, podaci o obrazovanju, podaci o zaposlenju, podaci o plaći, podaci o članstvu u organizacijama i klubovima te svi drugi podaci koji mogu dovesti do izravnog ili neizravnog identificiranja pojedinca.

Više o tome:

Bit osobnog podatka je identifikacija određene osobe odnosno, da se otkrivanjem određenog podataka u većoj ili manjoj mjeri otkriva dio identiteta. Konkretno, kada ukazujemo na veći ili manji opseg otkrivanja identiteta neke osobe nije isto kad netko ima podatak o datumu i godini rođenja ili je u posjedu osobne iskaznice neke osobe. Podatkom rođenja otkriva odnosno identificira osobu samo kroz jedan podatak, dok posjedujući osobnu iskaznicu ili njen presliku, značajno otkriva identitet. Naime, osobnom iskaznicom identificira se osoba, ne samo saznanjem podacima o rođenju, nego i o njenom imenu i prezimenu, prebivalištu, osobnom identifikacijskom broju (OIB-u) i fotografijom. Uzgred, fotografijom već imao novu razinu otkrivanja identiteta jer ulazimo u područje biometrijske identifikacije. Biometrijom imamo uvid, kad ukazujemo na fotografiju koja je na osobnoj iskaznici, u izgled glave i lica. Shodno tome mogu se dobiti podaci o kvaliteti kože, dijelovima lica, očima, nosu, ustima i ostalom čime se može dodatno otkrivati identitet osobe. Da bi se neki podatak smatrao osobnim, temeljem njega treba biti moguće identificirati neku osobu uz korištenje određenih identifikatora. Neka česta imena i prezimena ne zadovoljavaju ovaj kriterij sama po sebi. Tako primjerice “Marko Golik” nije samo po sebi osobni podatak, ali mogao bi postati u slučaju da se radi o “Marku Goliku, pravniku iz Rijeke, tridesetogodišnjaku koji stanuje na Belvederu”. Svi ovi dijelovi podataka (“pravnik iz Rijeke”, “tridesetogodišnjak”, “stanuje na Belvederu”) nisu sami po sebi osobni podaci jer nisu dovoljno specifični. Svijet je pun tridesetogodišnjaka i pravnika te iz toga nije moguće identificirati vaš određenog pojedinca. Međutim, spajanjem tih podataka popis kandidata drastično se smanjuje i postaje itekako moguće da bi netko prepoznao predmetnu osobu. Slijedom navedenog, osobu je moguće identificirati i bez da znate njezino ime. Britansko nadzorno tijelo ICO navodi primjer računa za vodu naslovljenog ‘stanaru’, bez navođenja njegovog imena. Jesu li ti podaci o potrošnji vode osobni? Naravno da jesu, jer je taj stanar jasno identificiran, tj. može ga se razlikovati od ostalih osoba. Također, važno je obratiti pozornost na povezanost podataka. Možda se vama neki podaci ne čine rizičnima, ali prema uvodnoj izjavi br. 26., „[…] trebalo bi uzeti u obzir sva sredstva, poput primjerice selekcije, koja voditelj obrade ili bilo koja druga osoba mogu po svemu sudeći upotrijebiti u svrhu izravnog ili neizravnog utvrđivanja identiteta pojedinca“. Stoga, čak i ako ne znate identitet osobe, podaci se smatraju osobnima ako se taj identitet može otkriti povezivanjem određenih drugih podataka.