Prošli tjedan je povodom Europskog dana zaštite podataka 28. siječnja održana konferencija pod nazivom „Digitalna transformacija i zaštita podataka u doba globalne pandemije“. Konferencija je okupila mnogobrojne inozemne i domaće stručnjake u području zaštite podataka pa je tako i Centar Feralis u ulozi glavnih govornika uveličao samo događanje u organizaciji Agencije za zaštitu osobnih podataka(AZOP) i Hrvatske gospodarske komore(HGK).
Ove godine je važnost osobnih podataka smještena u kontekst glavnih svjetskih trendova koje je skoro prije godinu dana naglo ubrzala pojava pandemije. Izvrsno organizirana konferencija, je pored izlaganja o dosadašnjim i budućim postignućima u digitalizaciji društva, poslala zanimljive poruke koje su pružile novu projekciju osobnog podatka i njegovu sve veću ulogu u novim tehnologijama i zakonima koji ih prate.
U tom cilju je Europski nadzornik za zaštitu podataka Wojciech Wiewiórowski istaknuo važnost budućih pravnih EU akata u reguliranju kompanija, a zaštita osobnih podataka i poštivanje privatnosti su novi sinonimi za zaštitu pojedinaca.
Ipak, nastojanja da se digitalna kreativnost ostvaruje u javnom interesu i sa zaštitom pojedinca nije samo regulatorni zahtjev, već ga je dobro pogledati kako on izgleda te kako se mijenja na relacijama između kompanija i korisnika od čije percepcije i povjerenja između ostalog ovisi uspješnost u ponudi njihovih proizvoda ili usluga.
Kompanije su pandemiju , a samim time i početak ubrzane digitalizacije poslovanja, dočekale na različitoj razini. Iako su prepoznale tržišnu nužnost primjene novih tehnoloških rješenja, važnost o privatnosti i zaštiti osobnih podataka njihovih korisnika kod mnogih nije uzimana kao visoki prioritet a nerijetko su doživljavani kao zapreka poslovanju. Oslanjajući se na kvalitetu svoje ponude i smanjenje troškova nisu uzimale u dovoljnoj mjeri sve efekte koje donosi digitalizacija kod kupaca, a koji značajno mogu utjecati na njihov odabir.
Na tom trećem kraju piramide su najbrojniji sudionici promjena – pojedinci - koji su korisnici javnih servisa institucionalnih sustava i proizvodno-uslužnih kompanija.
Povjerenje u institucije i tvrtke su pretežito oblikovali osobnom impresijom što je često uključivalo posjetu prodajnom prostoru ili ustanovi i direktnu komunikaciju sa zaposlenicima. Novo povjerenje se neminovno mijenja kroz virtualni okvir s minimalnim ili nepostojećim dojmom fizičkog iskustva. U razvijanju novog povjerenja, a lišeni osobnog doživljaja, pojedinci postaju sve više svjesni značaja svojih osobnih podataka kao i važnosti količine podataka koje ustupaju radi ostvarenja pogodnosti ili izvršenja zakonskih obveza. U takvom okruženju sigurnost svojih osobnih podataka kao i zakonitost njihove obrade u percepciji mnogih stvaraju osjećaj vlastite fizičke sigurnosti, a time zaštita osobnih podataka postaje važan aspekt u stvaranju povjerenja.
Konkurentska prednost organizacija će uvelike ovisiti o novom povjerenju korisnika. U održavanju poslovanja sa postojećim korisnicima, ali i za neophodno ostvarivanje novih poslovnih suradnji prepoznatljivost brenda će se sve više doživljavati kroz sigurnost obrade i poštivanje privatnosti. One organizacije, koje u svojim poslovnim ciljevima budu pozicionirale zaštitu osobnih podataka kao važan koncept poslovanja polažu veće nade u maksimalne učinke digitalizacije svog poslovanja.
Ključna poruka je da u izgradnji digitalnog okruženja digitalizacija ne može biti sama sebi svrha, a primjena zaštite osobnih podataka i kibernetičke sigurnosti je prilika za dugoročno razvijanje poslovanja i povjerenja na tržištu.
Autori: Ines i Marko Krečak, DPO Feralis
Naše kolumne:
