Nije teško primjetiti da društvene mreže igraju veliku ulogu u životu današnjeg, posebice mladog čovjeka. Društvene mreže postale su sastavni dio života mnogih ljudi ali i tvrtki koje te mreže koriste za promociju svojih roba i usluga. Koriste svakodnevno i ima ih mnogo. Facebook je zasigurno najpopularnija društvena mreža koja ima najviše korisnika, dok je slijede Instagram, Youtube i LinkedIn i druge.
Prihvaćanje uvjeta korištenja prvi je korak na putu prema postajanju korisnikom određene društvene mreže. Uvijete pružanja usluge rijetko se čitaju ili se čitaju djelomično i “na preskokce” a upravo u njima su objašnjene najvažnije stvari o pravilnom ponašanju i zaštiti korisnika. Tako često ne razmišljajući na što se točno pristaje kliknemo “I agree” bez da smo svijesni koliko stvarno može biti ugrožena naša privatnost.
Mnogi korisnici znaju malo ili gotovo ništa o privatnosti na društvenim mrežama, pa se zaprepaste činjenicom da sve što su ikad napisali na internetu negdje ostaje pohranjeno ili da sadržaj koji izbrišu može i dalje postojati u pričuvnim kopijama. Osim toga, sadržaj koji ste izbrisali može se i dalje pojavljivati ako ste ga podijelili s drugima, a oni ga nisu izbrisali.
Ovisno o podacima koje dijelimo moguće su razne zloupotrebe kao što je krađa pomoću informacija koje su prikupljene, lažno predstavljanje, nanošenje štete ugleda osobe i razne druge zloupotrebe, kao, primjerice, korištenje tuđih slikovnih foto materijala u erotske ili oglasne svrhe.
Sve su to rizici o kojima gotovo nitko ne razmišlja sve dok se oni ne dogode.
Zato je kod korištenja bilo koje društvene mreže potrebno imati visok stupanj svijesti da svaki osobni podatak koji podijelimo može biti izložen riziku od moguće zloupotrebe bilo da se radi o našoj fotografiji, podacima o školovanju, zaposlenju, obiteljskom statusu i članovima obitelji ili drugo.
No, što kad se takva zloupotreba desi?
Što kad netko npr. na Facebook-u širi informacije o vama ili dijeljenjem lažnih podataka narušava vaš ugled?
S vašeg profila društvene mreže preuzima fotografije i dijeli ih po drugim društvenim mrežama ili portalima?
…ili je pak netko kreirao lažni profil i predstavlja se kao Vi?
Prema primjeru iz naše prakse, ukoliko podnesete zahtjev za zaštitu osobnih podataka nadzornom tijelu tj.
Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) ista će vas obavijesti da je kontaktirala s ispostavom društvene mreže u Europi i
„dogovorila način postupanja prilikom zloupotrebe osobnih podataka na Facebook-u“ i „da su od Facebook-a dobili linkove putem kojih im se mogu obratiti sve osobe suočene s problemima“ na njihovoj stranici.
Takav link zajedno s pravilima privatnosti prosljeđuje vam se kako bi se sami obratiti Facebook-u i od njih zatražili pomoć u zaštiti svojih osobnih podataka.
Gdje je ovdje GDPR i zaštita osobnih podataka?
Prije svega treba imati na u umu da je je društvena mreža ta koja je voditelj obrade.
Pristupanjem društvenoj mreži prihvaćamo i uvjete korištenja te mreže. U tim uvjetima uređuje se i pitanje naše privatnosti dok se pitanje korištenja osobnih podataka obično uređuje politikom privatnosti. Oboje je nužno dobro pročitati i razumjeti te ukoliko pristupamo mreži potrebno je podesiti postavke privatnosti na način na koji nama najviše odgovara i osigurava nam najbolju zaštitu.
Onda kad nam se ne sviđa to što netko može dijeliti naše osobne podatke, fotografije, komentirati naše objave, naš rad i slično potrebno je tome prilagoditi postavke ukoliko je to moguće ali i razmisliti koliko je učinkovita zaštita te mreže u slučaju neželjenih ponašanja drugih korisnika i želimo li uopće toj društvenoj mreži pristupiti.
Naime, to što će neki korisnik na društvenoj mreži podijeliti našu fotografiju, fotografiju naše obitelji, komentirati nas na način na koji se nama ne sviđa ili nam je uvredljiv ili pak dijeli informacije o nama a koje smo nekad sami učinili javno dostupnima kao primjerice podatke o našem bračnom statusu, vezama i slično, nije pitanje kršenja osobnih podataka i GDPR od strane voditelja obrade tj. društvene mreže.
Isto je pitanje uvjeta korištenja te društvene mreže na koje smo pristali samim pristupanjem toj mreži i njezinih pravila privatnosti.
Pitanje kršenja osobnih podataka od strane voditelja obrade (društvene mreže) bilo bi, primjerice, onda kada bi ta društvena mreža npr. Facebook vaše osobne podatke ustupila drugoj društvenoj mreži npr. LinkedIn-u bez vašeg znanja i pristanka ili vam ne bi omogućila ostvarivanje vaših prava npr. kopiju svih osobnih podataka koje ista o vama posjeduje.
No, iako možda neće biti moguće ostvariti željenu zaštitu putem Agencije za zaštitu osobnih podataka protiv osobe koja narušava vaš ugled ili zloupotrebljava vaše osobne podatke, uvijek ostaje mogućnost pokretanja postupka pred nadležnim sudom kao i u posebnim slučajevima pokretanje kaznenog postupka radi nedozvoljene upotrebe osobnih podataka.
Iz navedenog primjera iz prakse vidimo da je ostvarivanje i zaštita prava u vezi s našim osobnim podacima kada su u pitanju društvene mreže teško ostvariva onako kako uobičajeno očekujemo i često možemo duže vremena trpjeti neželjene posljedice zbog možda na trenutak nepromišljenog ponašanja ili nedovoljne upoznatosti s pravilima mreže kojoj pristupamo.
Upravo iz tog razloga ključno je upoznati se s uvjetima korištenja mreže kojoj pristupamo, i ono najvažnije - voditi računa o svim osobnim podacima koje dijelimo i činimo javno dostupnima.
