Članica britanske kraljevske obitelji Meghan, vojvotkinja od Sussexa, bivša američka glumica i supruga princa Harryja dobila je parnicu protiv novinskog izdavača Mail on Sunday and Mail Online zbog članka koji su objavili a koji je sadržavao dijelove privatnog, rukom pisanog pisma njezinom ocu, javlja
BBC.Poznato nam je da javne osobe ne uživaju jednaku razinu zaštitu privatnosti kao ostali građani, međutim postavlja se pitanje granica i kako je to regulirano Općom uredbom (GDPR).
Zaštita podataka i, općenito, pravo na privatnost – primarno se bavi osiguranjem poštivanja temeljnih prava pojedinca na privatnost i na zaštitu podataka. Iako su svi podaci koji se odnose na osobu osobni podaci, nisu svi podaci o osobi privatni.
Postoji osnovna razlika između privatnog i javnog ili profesionalnog života osobe.
GDPR & predviđena odstupanja i izuzeci od primjene u novinarstvu
Opća uredba (GDPR) propisuje određene izuzetke kada je u pitanju novinarstvo i prepušta državama da u svojim zakonodavstvima usklađuju pravo na zaštitu osobnih podataka sukladno GDPR s pravom na slobodu izražavanja i informiranja. Zbog toga predviđa da u svojim zakonodavstvima mogu napraviti određena izuzeća ili odstupanja od poglavlja koja uređuju načela obrade osobnih podataka, prava ispitanika, dozvoljava odstupanja od odredbi koje se odnose na voditelja i izvršitelja obrade i prijenos osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. Također su dozvoljena određena odstupanja i u nekim drugim poglavljima (VI, VII i IX) no, takva odstupanja imaju manji utjecaj na nas kao ispitanike.
S druge strane, GDPR ne dozvoljava odstupanja u pogledu zakonitosti, poštene i transparentne obrade osobnih podataka osobe čiji se podaci obrađuju (ispitanika). Pri tome je potrebno uzeti u obzir nužnost utvrđivanja ravnoteže između temeljnog prava na zaštitu podataka i prava na privatnost u odnosu na spomenutu slobodu izražavanja i informiranja, odnosno ravnoteže između suprotstavljenih interesa. Zato kada govorimo o medijima i zaštiti osobnih podataka u Hrvatskoj, uz Opću uredbu nužno se moramo voditi i nacionalnim propisima kojima se uređuje postupanje medija a koja mogu uključivati predviđene izuzetke.
Izuzeci za osobe koje obavljaju javnu službu ili dužnost
Tako u Hrvatskoj osobe koje obavljaju javnu službu ili dužnost imaju manji stupanj privatnosti nego što imaju osobe koje to nisu. Naime, takve osobe nemaju jednako pravo na zaštitu podataka kao ostali građani u svim onim slučajevima koji su u vezi s njihovom javnom službom ili dužnosti. Pri tome je potrebno jasno poznavati razliku tko su osobe na koje se takav izuzetak odnosi (javne službe i dužnosnici). Međutim, kada govorimo o njihovom privatnom životu uživat će jednaku zaštitu kao i ostali građani. No, moramo uzeti u obzir da su to ipak javne osobe i da su moguće situacije kada će javni interes dobiti prednost pred zaštitom privatnosti.
Na 3 jednostavna primjera ćemo prikazati koje sve kriterije treba uzeti u razmatranje prilikom ravnoteže između javnog interesa i privatnosti:
- Ako istaknuti političar na godišnjem odmoru je u restoranu na ručku s obitelji, tada ne postoji opravdan interes javnosti za takvom informacijom i objava bi bila povreda privatnosti javne osobe;
- Ako taj isti političar na godišnjem odmoru u istom restoranu ruča sa istaknutim gospodarstvenikom, tada takva informacija može biti od interesa javnosti, čiji interes objavom takve informacije nadvladava privatnost političara na godišnjem odmoru. Pri tome treba imati na umu razliku kada se radi o istaknutom gospodarstveniku ili onom koji bi mogao imati određen utjecaj na političara za razliku od onog za kojeg je to teško pretpostaviti.
- Kada istaknuti političar, prema službenom protokolu, na ručak vodi svoju obitelj, takva informacija ne predstavlja povredu privatnosti članova njegove obitelji.
Izuzeci za osobe koje same privlače pozornost javnosti i javne osobe
Slijedeći izuzetak odnosi se na osobe koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti.
Takva osoba također, ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani te nema povrede privatnosti ako u pogledu informacije koja se objavljuje prevladava opravdani javni interes. Tako primjerice, ulični svirač zasigurno privlači pažnju javnosti ili kada poznati pjevač ili nogometaš sklopi brak, vjerojatno će biti opravdan javni interes nad privatnosti. Međutim, isto tako neće se smatrati opravdanim javnim interesom ako objavimo informaciju o sklapanju braka osobe, primjerice djelatnika u pošti.
Iz ovih primjera vidimo da je teško sa sigurnošću utvrditi vrstu uloge u javnom životu koju pojedinac mora imati kako bi se opravdala objava privatnih informacijama o njemu i da je vrlo teško definirati podskupinu „javnih osoba”. Općenito, može se reći da su javne osobe pojedinci koji su, zbog svoje funkcije/obveza, u određenoj mjeri izložene medijima.
Kao službenici za zaštitu podataka, najčešće ćemo se prema službenim preporukama i Smjernicama voditi Rezolucijom 1165 (1998) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o pravu na privatnost koja pruža moguće definicije „javnih osoba”. U njoj se navodi sljedeće: „javne su osobe one osobe koje obnašaju javnu dužnost i/ili koriste javna sredstva i, općenitije govoreći, sve one osobe koji imaju ulogu u javnom životu, bilo u politici, gospodarstvu, umjetnosti, društvenoj sferi, sportu ili u bilo kojem drugom području.” Međutim, Rezolucija 1165 isto tako ukazuju da javne osobe imaju pravo na razmjernu zaštitu privatnosti i kada se svijesno izlažu javnosti te mogu postajati informacije o javnim osobama koje su potpuno privatne i koje se ne bi trebale objavljivati, primjerice informacije o njihovom zdravlju ili članovima obitelji.
U tom pogledu treba razlikovati privatne osobe od osoba koje djeluju u javnom kontekstu, kao političke ili javne osobe i pažljivo moći ocijeniti sve kriterije prije objave osobnih podataka, a što u određenim situacijama može biti izazovno.
Kao opće pravilo, informacije koje se odnose na privatni život osobe čiji se podaci obrađuju, a koja ne pripada javnom životu, trebalo bi smatrati nevažnima. Međutim, kada ocjenjujemo da li je neka privatna informacija koja se tiče javne osobe od interesa za javnost trebat ćemo uzet u obzir više od jednog kriterija za donošenje odluke. Drugim riječima, nijedan kriterij sam po sebi nije odlučujući jer javne osobe također imaju pravo na privatnost, iako u ograničenom ili drukčijem obliku.
