Slučaj čokolada: gdje prestaje legitimni interes
Kada govorimo o snimkama videonadzora, potrebno je jasno razumjeti da se iste mogu pregledavati i izuzimati samo u svrhu zbog koje je videonadzor postavljen a to je zaštita ljudi i imovine. Svako drugo korištenje snimki, bilo iz znatiželje, provjere ili „unutarnje istrage“, predstavlja nezakonitu obradu osobnih podataka.
U
medijima se nedavno pojavila informacija o navodnom pregledavanju snimki videonadzora zbog krađe čokolade iz ureda gradonačelnice. Naizgled, riječ je o banalnoj situaciji - nestanku predmeta male vrijednosti. Međutim, upravo takvi slučajevi često otvaraju najvažnija pitanja o granici između opravdane zaštite imovine i povrede privatnosti zaposlenika.
Opravdanost pregledavanja snimki
Iako se čini logičnim da videonadzor postoji kako bi se spriječila i otkrila krađa, svako pregledavanje snimki mora biti razmjerno i nužno.
To znači da je prije uvida potrebno provesti test razmjernosti, kojim se utvrđuje:
- postoji li stvarna potreba za pregledavanjem,
- može li se cilj postići na manje invazivan način, i
- pretežu li interesi voditelja obrade nad pravima ispitanika, u ovom slučaju zaposlenika.
Prema
smjernicama Europskog odbora za zaštitu podataka (EDPB), u slučajevima poput krađe čokolade opravdanost pregledavanja snimki procjenjuje se prema kriterijima nužnosti i razmjernosti. Kada vrijednost predmeta i okolnosti događaja ne prelaze prag stvarne potrebe, takvo se postupanje teško može smatrati opravdanim. Drugim riječima, u takvoj situaciji teško je prepoznati javni interes ili razinu ugroze koja bi opravdala obradu osobnih podataka zaposlenika putem videonadzora.
Određena opravdanost mogla bi se razaznati, primjerice, u situacijama kada bi došlo do krađe službenog poklon-paketa ili predmeta veće vrijednosti, čime bi nastala stvarna imovinska šteta ili reputacijska odgovornost. Međutim, u okolnostima poput nestanka čokolade, gumice za kosu ili olovke, teško je utvrditi zakonitu i razmjernu osnovu za pregledavanje snimki videonadzora u kojoj bi interesi voditelja obrade nadjačali prava ispitanika.
Videonadzor nije namijenjen nadzoru zaposlenika
Videonadzor nije namijenjen provjeri rada zaposlenika, već zaštiti ljudi i imovine te sigurnosti radnog prostora.
Pregledavanje snimki u svrhu provjere učinkovitosti rada, ponašanja zaposlenika ili primjerice prijave etičkom povjerenstvu, nije u skladu sa svrhom zbog koje je sustav videonadzora postavljen. Takvo postupanje može dovesti u pitanje poštivanje načela svrhovitosti i razmjernosti propisanih #GDPR-om, kao i odredbi Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka te Zakona o zaštiti na radu. Videonadzor je potrebno koristiti u okviru njegove namjene, budući da svako postupanje izvan tih okvira može predstavljati odstupanje od pravnih zahtjeva te utjecati na prava zaposlenika.
Pristup i sigurnost snimki
Kada postoji opravdan razlog za pristup videozapisima, snimkama smije pristupati samo ovlaštena osoba, uz obvezno automatsko praćenje logova pristupa. Potrebno je uspostaviti automatizirani sustav evidencije koji bilježi vrijeme, mjesto i identitet osobe koja je pristupila snimkama. Ovlaštena osoba mora voditi evidenciju o svim pristupima, spriječiti neovlašteni uvid te osigurati da se snimke pohranjuju i brišu u skladu s važećim propisima i internim pravilima o zaštiti podataka.
Videonadzor je snažan alat sigurnosti, ali i vrlo osjetljivo područje obrade osobnih podataka.
Njegova svrha nije dokazivanje manjih propusta, kontrola zaposlenika ni unutarnje istrage. Kada se zaboravi temeljni princip - da se videozapisi smiju koristiti samo kada je to nužno i razmjerno i u skladu sa svrhom radi koje se videonadzor provodi, tada zaštita imovine lako može prerasti u povredu prava pojedinca.
INES KREČAK | Data Protection Professional | Croatian Representative in the European Federation of Data Protection Officers
Istaknuto:
Istaknute usluge:
